Kino klub Split

Pretraživač

Newsletter

Home

Linkovi

Korisnici

Log In

Kino klub Split slavi 60-ti rođendan!

U subotu, 15.prosinca 2012., s početkom u 19h u projekcijskoj sali Kinoteke „Zlatna vrata“ započeti će slavljenički program Kino kluba Split povodom 60 godina postojanja udruge. Program kreće promocijom publikacije Splitska škola filma – 60 godina Kino kluba Split, koja uključuje tekstove triju autorica – Branke Benčić, Diane Nenadić i Adriane Perojević i obuhvaća tri cjeline – širi kontekst kinoklupske scene u regiji, pojedine autore i autorske opuse i društveni život kluba. Na promociji o publikaciji će će govoriti Aleksandra Sekulić, Diana Nenadić, Branka Benčić, te predsjednica udurge Sunčica Fradelić. Nakon promocije slijedi retrospektiva odabranih digitaliziranih naslova iz klupske filmske arhive:
Mrtvi dan Ivana Martinca, L’Abandon Vjekoslava Nakića, Bageri proždiru zemlju Martina Crvelina, Caffe Manon Ranka Kursara, Koncert Lordana Zafranovića, Fluorescencije Ante Verzottia, Eksproprirani kompleks Dušana Tasića, Tango de la Muerte Branka Karabatića, Zrcalo Luke Bezića, Usta puna vode Žarka Batinovića, Ovdje smo posve sami Petra Fradelića, Zovem se film Zdravka Mustaća i Žemsko Dunje Ivanišević. Filmovi su priloženi i na DVD-u uz publikaciju. Nakon projekcije slijedi domjenak u loggi POUS-a.
Večernji program nastavljamo u Domu mladih u klubu Kocka s početkom u 22.30h koncertom splitskog benda ‘Kundyak Mezhie’ .

Povijest:

Klub je osnovan 1952. godine i u njemu je do danas djelovalo 5 generacija autora. Prva generacija (Darko Božidar Domić, Mladen Nožica, Željko Hell, Mate Bogdanović, Duško Kečkemet i dr.) uspostavila je infrastrukturu, opremila filmski labaratorij i pokrenula edukativne programe projekcija u kinu „Stari grad“. Do početka 60-ih godina zabilježena je brojka od otprilike 300.000 posjetitelja na oko 800 predstava. U vremenu od 5 mjeseci 1955. organizirano je i po 7 predstava dnevno za učenike srednjih škola i postignut rekord od 55.000 posjetitelja.
Druga generacija okrenula se snimanju autorskog filma predvođena stvaralačkim načelima Ivana Martinca. Poznata još kao zlatna generacija, ona ostavlja najdublji trag u povijesti kluba. U njoj uz Martinca djeluju i Lordan Zafranović, Ante Verzotti, Andrija Pivčević, Vjekoslav Nakić, Mihovil Drušković, Ranko Kursar i Martin Crvelin. Od toga četiri autora dobijaju prestižnu titulu „majstora amaterskog filma“: Ivan Martinac, Lordan Zafranović, Ante Verzotti, Andrija Pivčević. Ova generacija osvaja brojne nagrade na saveznim, regionalnim i međunarodnim festivalima. U tom je periodu svoj amaterski film, kao prva žena u klupskoj produkciji na ovim prostorima, snimila i autorica Dunja Ivanišević.
Treća generacija nastavlja tragom prethodnika, s autentičnim pristupom stvaranju i vlastitim svjetonazorima o autorskom filmu. Povodom 25 godina kluba Dušan Tasić pokreće Sabor alternativnog filma, jednu od najvažnijih manifestacija ovog karaktera na kojoj su se uz projekcije filmova, održavale aktualne diskusije na temu amaterskog, alternativnog, ali i profesionalnog domaćeg i svjetskog filma. Sabor alternativnog filma trajao je 10 godina i ugostio brojna poznata imena regionalne kinematografije, kritičare, književnike, teoretičare i umjetnike (Ranko Munitić, Tomislav Gotovac , Mišo Radivojević, Želimir Žilnik, Dušan Makavejev, Ivan Obrenov i brojni drugi). Neki od autora koji pripadaju ovoj generaciji su Ivan Blažević, Joško Bojić, Ivica Bošnjak, Edi Domanžić, Branko Karabatić, Radomir Đurđević, Zdravko Medić i Dušan Tasić, dok se za infrastrukturu brinu Nikša i Dragica Šimac.
Četvrta generacija također osvaja brojne nagrade i priznanja, nastavljajući revitalizaciju klupskih aktivnosti i organizaciju Sabora sve do ’87.godine. Neki od članova ove generacije, poglavito Boris Poljak, najzaslužniji su što je klub uspio premostiti ratne godine i održati se do današnjih dana. U četvrtoj generaciji najaktivniji su Boris Poljak, Alem Hinić, Ante Krželj, Žarko Krtinić, Siniša Mastelić, Zoran Babaja, Dino Paškov, Petar Fradelić, Zdravko Mustać, Luka Bezić, Radoslav i Tatjana Pivac, Slaven Relja, Ivanka Juretić, Lidija Ikica i Renata Ruić.
Današnji klub radi na nizu aktivnosti, promovirajući recentnu i povijesnu građu po brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu. Samo u ovoj godini klub je sudjelovao na festivalima u zemlji i inozemstvu sa 35 filmova, te dobio dvije nagrade za recentnu produkciju: druga nagrada na 44. reviji hrvatskog filmskog i video stvaralaštva za film “Lignje” Tonća Gaćine i prva nagrada za najbolji igrani film na 17. Filmskoj reviji mladeži za film “Red Handed” Bruna Mustića. Kino klub Split je ove godine sudjelovao i u retrospektivama i popratnim programima sa arhivskom građom u Zagrebu (25fps), Beogradu (Alternative Film/Video), Beču (21erhaus Museuo of contemporary art program kustosa Sergio Fant-a) i u Parizu (Festival of Different and Experimental Cinemas i festival hrvatske kulture – Croatie la voici).
Ukupna produkcija Kino kluba Split po dosadašnjim saznanjima iznosi 425 filma, od čega ih je 278 na filmskoj vrpci, a 147 na videu. Klupski autori su od osnivanja osvojili preko stotinu nagrada. Trenutne aktivnosti koje se sprovode uz filmsku produkciju su redovan ciklus projekcija petkom, filmska škola koja broji preko 30 polaznika, osnovne i specijalizirane radionice, autorske večeri, tematska predavanja, te se upravo pokreću novi projekti filmskog laboratorija i fanzina.

„Programi koje predstavljamo pokrenuti su u želji da bolje upoznamo povijest i tradiciju, otkrijemo temelje i osvijestimo onaj manje poznati dio vlastitog kulturnog identiteta i baštine. Pokrenuti su u želji da se suočimo s mitom o Kino klubu, da filmove nastale u klupskoj produkciji postavimo u određeni povijesni kontekst u odnosu na domaću mainstream kinematografiju i svjetski avangardni fim, te otkrijemo što od njih i danas s nama ravnopravno komunicira i na koji način.

Također, pokušali smo rasvjetliti i uspostaviti ponovne veze s osnovnim stvaralačkim načelima autora koji su kroz prošli ostavivši svoj trag u klupskoj ali i profesionalnoj domaćoj i svjetskoj produkciji. Njihovo nam djelo, duhovni prostori, pristup i svjetonazor mogu pomoći da bolje razumijemo mogućnosti alternativnog i amaterskog filma, te ulogu i značaj produkcije entuzijazma.

Danas, kada se često susrećemo s pitanjem o smislu postojanja klubova u suvremenom društvu, važno je napomenuti dvije stvari. Klubovi kao organiziranizirani sustavi pružaju mogućnost besplatnog korištenja poluprofesionalne i profesionalne opreme i svu potrebnu edukaciju članova za korištenje istih. Ovo nas čini jedinom stvarnom alternativom u potrošačkom društvu u kojem živimo. Drugo, demokratizacija medija doprinjela je omasovljivanju i uvjetnoj degradaciji vizualnog jezika. Nikad se nije toliko snimalo i nikad nije bilo teže odrediti se prema informacijama s kojima smo bombardirani sa svih strana. Ono što klupski sustav pruža je spontana, ali toliko neophodna komunikacija s iskusnijim članovima, autorima i stručnjacima iz svih područja koja se tiču audiovizualnog stvaralaštva. Klupska platforma teži interakciji i multidisciplinarnosti i sposobna je prilagoditi se našim realnim potrebama, te korespondirati s vremenom u kojem živimo. Razvoj klubova najviše ovisi o sposobnostima i mašti članova koji ga pokreću. Pri tom se grade međusobni odnosi zasnovani na razumijevnju i solidarnosti, te kao takav ovaj tip sustava predstavlja jedan od najhumanihijih oblika zajedništva. Njegova je osnovna pokretačka baza uspostavljena na volontiranju, gdje svi ulažu za opću dobrobit, a istovremeno mogu razvijati vlastiti talent i ambicije.
Zato nam se čini važno dobro upoznati prošlost i razumjeti sadašnjost i suvremena kretanja kako bismo mogli preuzeti najbolje od svih pokušaja i na solidnim temeljima potruditi se nastaviti započeto.“

Sunčica Fradelić