Kino klub Split

Pretraživač

Newsletter

Home

Linkovi

Korisnici

Log In

Projekcija: Romanian Red Western Trilogy – treći segment

U petak 29. rujna s početkom u 20.30 h možete prisustvovati zaključnoj projekciji iz trotjednog ciklusa Romanian Red Western. Radi se o filmovima u režiji kultnog rumunjskog redateljskog dvojca Dana Piţae i Mirceae Veroiua koji su, koristeći se načelnom komunističkom filmskom platformom u Rumunjskoj u vrijeme agresivne diktature Nicolaea Ceaușescua, proizvodili vjerojatno najizopaćeniji materijal raspoznatljiv pod egidom filmske avangarde u povijesti. Pruncul, petrolul şi ardelenii (The Oil, the Baby and the Transylvanians – Nafta, djetešce i Transilvanci; 1981) koda je priče o rumunjskim iseljenicima koji na teritoriji SAD-a nakon preuzimanja borbe za “našu stvar” i doprinosa u razvoju pravne države, te obračunavanja s kojekakvim banditima – pljačkašima, napokon dolaze u priliku stacionirati se na svom komadiću zemlje i uživati u svojoj novoj domovini… Projekcije petkom u Kino klubu Split edukativnog su karaktera, organizirane za članove i sve koji žele prisustvovati. Ulaz je besplatan, svi su dobrodošli… 

 

 

Pruncul, petrolul şi ardelenii (The Oil, the Baby and the Transylvanians – Nafta, djetešce i Transilvanci)

Zaključni segment ingeniozne rumunjske nacional – komunističke „red western“ trilogije produkcijski je zamišljen kao svojevrsni cinéma vérité raspašoj, znatno skuplji od prethodna dva segmenta, nakon čega je poduzeće Romania film (preciznije – Filmstudio Bucuresti) odlučilo obuzdati Dan Pițau i Mircea Veroiua po pitanju troškovnika njihovih idućih projekata slijedom čega su im se karijere tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća vratile u kolotečinu opsjenarski narativnog doku – naturalizma. Pruncul, petrolul şi ardelenii (The Oil, the Baby and the Transylvanians – Nafta, djetešce i Transilvanci; 1981) u režiji Dan Pițaa dramaturški se nastavlja na prethodna dva filma iako, kao i osatak serijala, funkcionira i kao neovisna cjelina. Rumunjski imigrantski klan na teritoriji SAD-a koji predvode tri brata (Traian, Ion i Romi) tijekom osamdesetih godina devetnaestog stoljeća zajedno s ostalim useljenicima među kojima se ističu nedovoljno pouzdani ali također pravdi skloni Mađari bori se za svoj dio pašnjaka tijekom masovnog naseljavanja srednjoameričkih Velikih ravnica. U tome im odmaže dekadentni lifestyle njihovih domaćina zahvaljujući kojem se u nepredvidivom ritmu događaju nemilosrdi obračuni s bandama otpadnika koje stoje na putu uspostavljanja pravne države na „divljem zapadu“ u širem (i ideološkom) kontekstu. Najmlađi od braće Brad, konfuzni i šarmantni Romi, čeka dijete zahvaljujući vezi sa svojom američkom zaručnicom Jude. Kako bi se simbolizam poroda naglasio do alternacije vjerskih kanona kojima je teritorij SAD-a u vremenu radnje obilovao (autori trilogije su sustavno ignorirali religijski fenomen u okviru američkog doba prevrata i društvene konsolidacije kao anakronu malignost kojoj u montažnom postupku treba principijelno oduzeti na težini); pripreme za svadbu nametnute su kao paralelni dramaturški slijed koji obiluje tradicionalnim ritualima i noramama posve udovoljavajući zahtjevu primordijalnog koncepta „krvi i tla“. Srednji brat, Ion, u ovom segmentu trilogije, nakon niza intervencija po pitanju bullinga i pridruženog mu fizičkog nasilja nad doseljenicima što kulminira nizom revolveraških obračuna, postaje kandidat za šerifa zbog čega jalni banditi intezivno pikiraju na ranč pod kontolom rumunjskog klana na kojem je, u međuvremenu, najstariji brat Traian, prethodno sklopivši pakt s Mađarima iz klana Orbanovih (duhovita parafraza bazične privredne suradnje dviju europskih komunističkih zemalja u periodu produkcije), tražeći vodu pronašao izvor nafte i zemnog plina. U glavnim ulogama su i ovog puta Mircea Diaconu, Ilarion Ciobanu i Ovidiu Iuliu Moldovan, a Titusu Popoviciu je u razradi autorskog scenarija asistirao Francisc Munteanu (1924 – 1993), još jedan klasik rumunjske kinematografije s bogatim političkim iskustvom u redovima Rumunjske komunističke partije. Snimateljski posao odradio je tada mladi i hvaljeni Marian Stanciu (1951) čija je daljnja karijera do današnjih dana ostala značajnim dijelom vezana upravo za rumunjske stare majstore iz komunističkog perioda.

 

Tajanje: 113 minuta

Država: Rumunjska

Jezik: rumunjski (engleski titlovi) i engleski

Tehnika: kolor  

 

Dan Piţa i Mircea Veroiu – Red west end…

Dan Piţa (1938) i Mircea Veroiu (1941–1997) bespogovorno su, iako ideološki “atestirani” komunisti, fundamentalne figure suvremene rumunjske kinematografije. Radi se, istovremeno, i o autorima – produktima tzv. provincijalne inteligencije, na teritoriji bivšeg istočnog bloka raspoznatljive po popularnom “udarničkom” predznaku koji im se često pripisivao u “borbama” za kulturu i gradove. Mada rumunjske municipije Târgu Jiu i Dorohoi iz kojih autori potječu sintetiziraju potrebe i svakodnevicu od po preko sto tisuća ljudi, nesumnjivo je, poznavajući makar ovlaš društveno – političke prilike u Rumunjskoj, kako je njihovo temeljno iskustvo bilo prilično blatno i palanačko. Gotovo sinhrono su, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon ustrajnog zanatsko – filmskog perioda, sportskih studija i strogo kontroliranog tavorenja na sporednim dužnostima, počeli uspješno režirati vlastite projekte (s početka kratkog, a tijekom sedamdesetih i šire zapaženog dugog metra). Jedini su rumunjski autori, uz neizbježnog i nešto starijeg Luciana Pintiliea (1933), svoje generacije kojima je u okviru relevantne, akademski potvrđene studije Contemporary Romanian Cinema: The History of an Unexpected Miracle (Dominique Nasta; 2013) posvećeno iscrpno poglavlje (Piţa kao okosnica) s temeljnim naglaskom na paradoksalne naturalističke zahvate u pravcu održavanja rumunjske nacional – komunističke kulturne matrice u umjetničkoj proizvodnji, što je površnim konzumentima rumunjske kinematografije odavalo dojam grandioznih avangardnih uradaka (što ti filmovi, na neki način, u širem kontekstu zaista i jesu). Primjerice, u filmu Nunta de piatra (The Stone Wedding – Kameno vjenčanje; 1972), prvoj kolaboraciji ovog redateljskog dovojca, paralelnom montažom krupnih planova egzistencijalna je bremenitost napaćene žene degradirana do psihološkog nametanja komparacije sa starmalom, prerano isluženom kravom kojoj kontrapunktira lipsali konj, i to scenografski i estetski limitirano do ruba neukusa na kojem počiva ideološka zabluda o krvi i zemlji, čak i kada je u pitanju sirovi realizam neosporne filmske umjetnosti. “Talibanski” ogoljen soundtrack dodatno je motivirao deaktivaciju patosa koji bi svadbenu ceremoniju kao jednu od tri temeljne dramaturške kopče režijski izolirao od opće turobne slike propadanja na kojoj je valjalo utemeljiti put nakon lokalnih kino projekcija. Trilogijskom magnum opusu kojem je posvećen ovaj trotjedni ciklus u “režiji” Kino kluba Split prethodilo je kondenziranje kreativnih koncepcija (tada već renomiranih i afirmiranih) autora tijekom i nakon produkcije filma Duhul Aurului (Lust For Gold – Pomama za zlatom; 1974) koji je već sadržavao temeljne orise nečega što je u kontekstu istočnoeuropske kinematografije moguće raspoznavati kao logične egzotične ekstenzije žanrovskog westerna (zapadna varijanta je tzv. acid western). Oba su pionirska zajednička projekta Piţae i Veroiua utemeljena na literarnoj ostavštini grko – katoličkog svećenika i gorljivog rumunjskog nacionaliste Iona Agarbiceanua (1882-1963) koji je za života lamentirao nad svojim djelom kao nad djetetom kojem su komunisti ukrali poželjnu im golu sliku prirode i pritom opustošili dušu. Preliminarne aktivnosti kojima su autori “robovali” u drugom periodu karijernog uspona koji je rezultirao “red western tilogijom” moguće je označiti kreativnom potragom za umjerenijim, pastelnim, te donekle i humornim orisima tradicije koja bi bila u stanju obesmisliti izlaganje rumunjskih cinefila i filmskih radnika intenzivnijem prodoru zapadnih filmskih  utjecaja, za koje su dijelomično i sami bili krivi adaptirajući tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća festivalske integracije u inozemstvu po partijskoj direktivi. Uslijedili su neočekivani uspjeh na nacionalnom, te pozitivne kritike na međunarodnom planu. Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća Pita i Veoiu predstavljali su tvrde monolite, svojevrsne obeliske rumunjske kinematografije na čijem obaranju su se dokidale lakomislene karijere mladih redatelja, te istovemeno presudno kanalizirala suvremena rumunjska kinematografija. Oba autora realiziala su zapažene projekte i nakon pada komunističkog političkog “projekta Ceaușescu”, a vremešni Dan Piţa 2014. je primio i solidne kritike za svoj, tada aktualni i solidno gledani, autorski projekt Kira Kiralina (2014), te najavio mogućnost da u dogledno vrijeme prihvati i novi angažman, unatoč poznim godinama. No pasaran…

Ciklusom su objedinjeni filmovi:

17.09.2017. Profetul, aurul si Ardelenii (1978)
22.09.2017. Artista, dolarii si Ardelenii (1979)
29.09.2017. Pruncul, petrolul si Ardelenii (1981)

 

 

Darko Duilo