Kino klub Split

Pretraživač

Newsletter

Home

Linkovi

Korisnici

Log In

Projekcija: Romanian Red Western Trilogy – drugi segment

U petak 22. rujna s početkom u 20.30 h možete prisustvovati drugoj iz trotjednog ciklusa projekcija Romanian Red Western. Radi se o filmovima u režiji kultnog rumunjskog redateljskog dvojca Dana Piţae i Mirceae Veroiua koji su, koristeći se načelnom komunističkom filmskom platformom u Rumunjskoj u vrijeme agresivne diktature Nicolaea Ceaușescua proizvodili vjerojatno najizopaćeniji materijal raspoznatljiv pod egidom filmske avangarde u povijesti. Artista, dolarii si Ardelenii (The Actress, the Dollars and the Transylvanians – Glumica, dolari i Transilvanci; 1979) nastavak je priče o rumunjskim iseljenicima koji na teritoriji SAD-a nakon peuzimanja borbe za “našu stvar” nastave doprinositi razvoju pravne države i obračunavati se s banditima – pljačkašima… Projekcije petkom u Kino klubu Split edukativnog su karaktera, organizirane za članove i sve koji žele prisustvovati. Ulaz je besplatan, svi su dobrodošli… 

 

 

Artista, dolarii si Ardelenii (The Actress, the Dollars and the Transylvanians – Glumica, dolari i Transilvanci)

Druga instalacija „crvene“ western trilogije rumunjskih filmskih modernista Dan Pițae i Mircea Veroiua (u režiji potonjega) logična je ekstenzija ambiciozne sage započete prvim segmentom koji smo prikazali prošlog tjedna; iako funkcionira i kao zasebna cjelina. Nakon što se tri brata Brad (Traian, Johnny i Romulus) koji predvode rumunjski klan na teritoriji SAD-a tijekom „wild west end“ perioda (obilježenog etičkim rasulom načelno demokratskog sustava i moralnim konsolidiranjem građana u skladu s prirodom vrste) konačno legitimiraju kao ravnopravni američki građani i steknu respektabilni status lučonoša buduće pravne države, splet okolnosti nametne im novu misiju obračuna s divljacima, lokalnim banditima prerušenim u Indijance koji u iščašenoj interpretaciji autora predstavljaju svojevrstan pandan istočnoeuropskim anarhistima sklonima „raspravi“ na razini posezanja za iracionalnim nasiljem. Pod krinkama domorodaca nad kojima, pak, nije provedena negativna filmska vivisekcija jer su autentičan simbol autohtone veze sa zemljom na kojoj je počivala i doktrina rumunjskog nacional – komunizma, banditi su napali vlak pun putnika i novca, te proveli pljačku i masakr uz neizbježno skalpiranje u tradiciji klasičnog američkog western filma. Nakon lirskog uspostavljanja temeljnih odnosa povjerenja između nativne skupine koja je nemoćno svjedočila zločinu koji im se pripisuje i transilvanijske braće koji su poslom dojahali u obližnji grad kojim duhovno dominira masovni interes za nastup putujuće cirkuske skupine s atraktivnom pariškom glumicom i plesačicom Anabelle Lee, rumunjski se imigranti odluče obračunati s banditima u čemu će im pomoć pružiti bivši južnjački crni rob Bob koji iz zahvalnosti i poštovanja prema svojim novim prijateljima za tili čas nauči rumunjski jezik, te simpatična djevojka June, sirota žrtva nasilja, koja svojim spasiteljima uzvrati „uslugu“ pristankom na vezu s najmlađim od trojice braće. Nadrealni aspekti specifične dramaturške razrade temeljnih ideoloških intencija autora iz kojih proizlaze i komične situacije u ovom naizgled konvencionalnom presliku žanrovskog filma svakako su, prije svega, činjenica kako sva tri brata, da bi se opravdalo koncept diktature „radničke klase“, čitavo vrijeme obavljaju i sporadične poslove poput kovanja i slično, te momentalni ispadi, nenadane egzibicije (scenografski na razini vrhunskog vodvilja prošaranog maštovitim kupletima) na kojima se temelji analiza destrutivnog aspekta zapadne industrije zabave i pridruženih joj opsjena po borbu za „našu stvar“. Nedavno preminuli rumunjski kompozitor Adrian Enescu (1948-2016) inovativno je koristio synth u aranžmanu soundtracka što do tada nije bio slučaj kada su western produkcije u pitanju, dok je autor scenarija (osmislio je sva tri djela ovog bizarnog western epa) kontroverzni Titus Popovici (1930–1994), literarni klasik i dugogodišnji istaknuti funkcioner Rumunjske komunističke partije vjeran Nicolaeu Ceaușescuu (koji je najzaslužniji za dvogodišnje odgađanje premijernog prikazivanja ovog filma) do samog trenutka nasilne smrti. Valja napomenuti kako je program istovjetan ovom u organizaciji Kino kluba Split prije nekoliko godina, uz kompromisni strukovni naklon, organizirao i američki Lincoln centar u New Yorku. Za tu priliku provedena je temeljna restauracija radova i njihovo prebacivanje na nove 35 mm vrpce čije digitalne kopije „vrtimo“ ovom prilikom.  

Trajanje: 75 minuta

Država: Rumunjska

Jezik: rumunjski (engleski titlovi) i sporadično engleski

Tehnika: kolor

 

Dan Piţa i Mircea Veroiu – Red western front…

Dan Piţa (1938) i Mircea Veroiu (1941–1997) bespogovorno su, iako ideološki “atestirani” komunisti, fundamentalne figure suvremene rumunjske kinematografije. Radi se, istovremeno, i o autorima – produktima tzv. provincijalne inteligencije, na teritoriji bivšeg istočnog bloka raspoznatljive po popularnom “udarničkom” predznaku koji im se često pripisivao u “borbama” za kulturu i gradove. Mada rumunjske municipije Târgu Jiu i Dorohoi iz kojih autori potječu sintetiziraju potrebe i svakodnevicu od po preko sto tisuća ljudi, nesumnjivo je, poznavajući makar ovlaš društveno – političke prilike u Rumunjskoj, kako je njihovo temeljno iskustvo bilo prilično blatno i palanačko. Gotovo sinhrono su, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon ustrajnog zanatsko – filmskog perioda, sportskih studija i strogo kontroliranog tavorenja na sporednim dužnostima, počeli uspješno režirati vlastite projekte (s početka kratkog, a tijekom sedamdesetih i šire zapaženog dugog metra). Jedini su rumunjski autori, uz neizbježnog i nešto starijeg Luciana Pintiliea (1933), svoje generacije kojima je u okviru relevantne, akademski potvrđene studije Contemporary Romanian Cinema: The History of an Unexpected Miracle (Dominique Nasta; 2013) posvećeno iscrpno poglavlje (Piţa kao okosnica) s temeljnim naglaskom na paradoksalne naturalističke zahvate u pravcu održavanja rumunjske nacional – komunističke kulturne matrice u umjetničkoj proizvodnji, što je površnim konzumentima rumunjske kinematografije odavalo dojam grandioznih avangardnih uradaka (što ti filmovi, na neki način, u širem kontekstu zaista i jesu). Primjerice, u filmu Nunta de piatra (The Stone Wedding – Kameno vjenčanje; 1972), prvoj kolaboraciji ovog redateljskog dovojca, paralelnom montažom krupnih planova egzistencijalna je bremenitost napaćene žene degradirana do psihološkog nametanja komparacije sa starmalom, prerano isluženom kravom kojoj kontrapunktira lipsali konj, i to scenografski i estetski limitirano do ruba neukusa na kojem počiva ideološka zabluda o krvi i zemlji, čak i kada je u pitanju sirovi realizam neosporne filmske umjetnosti. “Talibanski” ogoljen soundtrack dodatno je motivirao deaktivaciju patosa koji bi svadbenu ceremoniju kao jednu od tri temeljne dramaturške kopče režijski izolirao od opće turobne slike propadanja na kojoj je valjalo utemeljiti put nakon lokalnih kino projekcija. Trilogijskom magnum opusu kojem je posvećen ovaj trotjedni ciklus u “režiji” Kino kluba Split prethodilo je kondenziranje kreativnih koncepcija (tada već renomiranih i afirmiranih) autora tijekom i nakon produkcije filma Duhul Aurului (Lust For Gold – Pomama za zlatom; 1974) koji je već sadržavao temeljne orise nečega što je u kontekstu istočnoeuropske kinematografije moguće raspoznavati kao logične egzotične ekstenzije žanrovskog westerna (zapadna varijanta je tzv. acid western). Oba su pionirska zajednička projekta Piţae i Veroiua utemeljena na literarnoj ostavštini grko – katoličkog svećenika i gorljivog rumunjskog nacionaliste Iona Agarbiceanua (1882-1963) koji je za života lamentirao nad svojim djelom kao nad djetetom kojem su komunisti ukrali poželjnu im golu sliku prirode i pritom opustošili dušu. Preliminarne aktivnosti kojima su autori “robovali” u drugom periodu karijernog uspona koji je rezultirao “red western tilogijom” moguće je označiti kreativnom potragom za umjerenijim, pastelnim, te donekle i humornim orisima tradicije koja bi bila u stanju obesmisliti izlaganje rumunjskih cinefila i filmskih radnika intenzivnijem prodoru zapadnih filmskih  utjecaja, za koje su dijelomično i sami bili krivi adaptirajući tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća festivalske integracije u inozemstvu po partijskoj direktivi. Uslijedili su neočekivani uspjeh na nacionalnom, te pozitivne kritike na međunarodnom planu. Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća Pita i Veoiu predstavljali su tvrde monolite, svojevrsne obeliske rumunjske kinematografije na čijem obaranju su se dokidale lakomislene karijere mladih redatelja, te istovemeno presudno kanalizirala suvremena rumunjska kinematografija. Oba autora realiziala su zapažene projekte i nakon pada komunističkog političkog “projekta Ceaușescu”, a vremešni Dan Piţa 2014. je primio i solidne kritike za svoj, tada aktualni i solidno gledani, autorski projekt Kira Kiralina (2014), te najavio mogućnost da u dogledno vrijeme prihvati i novi angažman, unatoč poznim godinama. No pasaran…

Ciklus objedinjuje filmove:

17.09.2017. Profetul, aurul si Ardelenii (1978)
22.09.2017. Artista, dolarii si Ardelenii (1979)
29.09.2017. Pruncul, petrolul si Ardelenii (1981)

 

 

Darko Duilo